Život i zanimljivosti o Austriji (Slike)

100
views
austrija

Austrija je država u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči sa Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.

Kako je Austrija dobila ime

Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine.

Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.

Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke.

Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.

Historija Austrije

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Do osnivanja Njemačkog carstva 1871.godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija – kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo – predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.

Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke.

Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o “dvojnoj monarhiji”, Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine (“Anschluss”).

Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

Jezik

Službeni jezik Austrije je njemački jezik, ali u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.

Geografski polozaj Austrije

Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.

Najveći gradovi su:

  • Beč (glavni grad)
  • Graz
  • Linz
  • Salzburg
  • Innsbruck
  • Klagenfurt

U Beču se radi i trud nagrađuje

Beč  je jedan od ljepših gradova Europe koji se stvarno može pohvaliti mnoštvom stvari koje nudi. Pun je prilika i mogućnosti te ukoliko želiti osigurati financijsku sigurnost za sebe i svoju obitelj, to je itekako moguće, ali naravno uz uloženi trudi i kvalitetan rad.

U Beču se jako cijeni vaš rad, ali je neophodno da budete dobro organizirani. Ovdje nema višesatnog sjedenja po kafićima jer vam je cijeli dan isplaniran točno u sekundu. Posao vam mora biti na prvom mjestu.

Beč je grad koji ne spava od petka do nedjelje te je odlična destinacija za mlade koji se vole opustiti vikendima nakon napornog radnog tjedna.

Comments

comments