Švicarski sistem i život u Švicarskoj

114
views

Švicarska je savezna država u središnjoj Europi. Graniči se sa Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Švicarska se nalazi u Srednjoj Europi i prostire se između Ženevskog i Bodenskog jezera. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Ženeva, Lausanne i Basel.

 Klima

Klimatske razlike uvjetovane reljefom. Na Švicarskoj visoravni klima je uglavnom topla. Klima južnih alpskih dolina približuju se sredozemnoj. Viši dijelovi Švicarske imaju izrazito planinsku klimu; u Davosu (na 1 560 m visine) prosječna siječanjska temperatura -7 °C, srpanjska 12,1 °C. Najveću godišnju veličinu oborina (više od 2000 mm) imaju rubni dijelovi Alpa. Unutrašnji planinski dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su suši (do 600 mm u dolini gornje Rhone). Na sjevernoj strani Alpa i na Švicarskoj visoravni karakterističan je suh i topao vjetar, koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga klima jest na obalama jezera.

Gusta riječna mreža pripada slivu Sjevernog mora i Sredozemnog mora s Jadranskim morem i Crnim morem. U Gotthardskom masivu izviru velike rijeke zapadne Europe: Rajna (Vorderrhein), duga 375 km (u Švicarskoj) i Rhone, 264 km. Rajna odvonjava oko 4/5 švicarskog teritorija.

Veći su vodeni tokovi Tessin (pritok pada) i Inn (pritok Dunava). Rijeke se ističu hidroenergetskim potencijalom koji se u velikoj mjeri iskorišćuje. Mnoga jezera pretežno su glacijalnog podrijetla. Na sjeverozapadu Nešatelsko jezero (Lac de Neuchatel) u srednjem dijelu Ciriško (Zürichsee), Firvaldštetsko (Vierwaldstätter See) i druga manja jezera. Lugansko jezero i Lago Maggiore Švicarsku dijele od Italije, Ženevsko od Francuske,a Bodensko jezero (Bodensee) od Njemačke i Austrije.

Prirodna vegetacija nižih područja uglavnom nije sačuvana; do 800 m prevladavaju kulture. Iznad 800 m rasprostranjena je lišćarska šuma, koja visinom prelazi u četinarsku. Pojas četinara pruža se u središnjem dijelu Alpa do 2300 m, a visogorske livade i pašnjaci do snježne granice (oko 3000 m).

Planine u Švicarskoj

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 000 m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.

Industrija i poljoprivreda

Švicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najviše ljudi je zaposleno u uslužnim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija čelika, metala, aluminija, mašinska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, kože, prehrambena, keramička, betonskog materijala…

Zemljište nije naročito pogodno za razvitak poljoprivreda mada ostaje važan faktor u Švicarskoj. Razvijeno je stočarstvo, a naročito se uzgajaju mliječne krave te svinje. Također je razvijen zimski turizam. Razvijena je industrija čokolade, najpoznatija marka švicarske čokolade je Lindt, smatra se jednom od najboljih.

Švicarska spada u red gospodarski najrazvijenijih država s najvišim standardom života u svijetu. Dugogodišnja liberalna gospodarska politika te financijske prednosti vojne neutralnosti, neposredne demokracije i otvorenoga gospodarstva omogućili su Švicarskoj da postane najbogatija europska zemlja.

Nezaposlenost u Švicarskoj

Nezaposlenost u Švicarskoj je općenito oko 3,2 posto. Posla ima puno i mijenjanje radnog mjesta je jednostavno i regulirano zakonom. U Švicarskoj su zakoni jako dobro organizirani, štite zaposlene i poslodavce jednako i ugovora se svi pridržavaju

Život u Bernu i Zurichu

Bern je glavni grad Švicarske i četvrti po veličini. Grad je predivan, s puno prirode i, kao svi švicarski gradovi, jako je čist. U Švicarskoj 25 posto stanovništva ima migracijsku pozadinu (znači da su ili oni sami, ili njihovi roditelji ili djed/baka doselili iz druge zemlje). Tako je i Bern dosta internacionalan. U Bernu i stanuju tipični Švicarci. Oni vole svoja pravila i vole da ih se svi pridržavaju. Jako su ljubazni, ali i distancirani. Švicarci smatraju da svako prijateljstvo donosi prava i obaveze, pa tako svoje bliske prijatelje biraju jako oprezno.

Uz visoke plaće dolaze i visoki životni troškovi

Životni troškovi u Švicarskoj su jako visoki (npr. prosječna stanarina u Zurichu je oko 1.700 franaka mjesečno, zdravstveno osiguranje oko 200 franaka mjesečno), ali su i plaće visoke. To u kombinaciji sa stabilnim radnim tržištem i globalizacijom je dovelo do toga, da jako puno ljudi izvana traži posao ovdje. Taj pritisak se dosta primijeti kod traženja novog radnog mjesta. To je dovelo do toga da su 2014.

Švicarci glasali za takozvanu “Einwanderungsinitiative” (inicijativa imigracije), koja ograničava količinu stranaca koji mogu dobiti dozvolu za boravak i rad u Švicarskoj. Na primjer, ako poslodavci danas žele zaposliti stranca koji još nema dozvolu za boravak i rad u Švicarskoj, moraju dokazati da ne mogu pronaći osobu u Švicarskoj za taj posao i da ne traže stranca samo zato što oni traže manju plaću (takozvani “Lohn-dumping”).

Zdravstvo i porez u Švicarskoj

Po zakonu svi moraju imati “Grundversicherung”, odnosno osnovno zdravstveno osiguranje. Postoje uz to dodatna i privatna osiguranja, koja su dobrovoljna. Za osnovna i dodatna osiguranja postoje različite osiguravajuće kuće i svatko sam bira svoju.

Cijene su različite i ovise o spolu (žene plaćaju nešto više), starosti (što stariji, to je skuplje), regiji stanovanja i franšizi (što viša, to jeftinije). Na primjer, ženska osoba od 30-40 godina, koja stanuje u centru grada i ima najvišu franšizu od 2.500 franaka plaća otprilike 170-220 franaka mjesečno za osnovno osiguranje.

Franšize postoje od 500 do 2.500 franaka. Franšiza od 500 franaka znači da do 500 franaka godišnjih troškova snosite sami, a od 500 naviše samo još 10 posto. To zvuči skupo, ali zato i jako dobro funkcionira. Postoje različite opcije (slobodan izbor liječnika, telmed preko telefona ili model zdravstvenog centra).

Uglavnom se dogovara termin unaprijed i doktori se pridržavaju termina (nema čekanja u čekaonici po sat, dva, nego dođete na red kad je vaš termin). Ako treba specijalna pretraga (npr. CT, rentgen, krvne slike), onda se to i brzo obavi. Nema dugog čekanja. Doktori nemaju nikakva pravila koliko određenih pretraga ili uputnica smiju izdati, nego ih daju po potrebi.

Dodatna zdravstvena osiguranja ovise o osiguranju i paketu. Na primjer, ima paket za naočale ili čak masaže.

Porez se plaća na dva načina. S kratkotrajnom dozvolom boravka (dozvola A ili B) važi “Quellensteuer”, kod kojeg je porez oduzet direktno od plaće. Jednom godišnje se radi prijava poreza i onda dobijete uplaćeni višak natrag. S dugotrajnom dozvolom boravka (ili kao švicarski državljanin) jednom godišnje radite prijavu poreza i na osnovu toga platite porez. Plaća se državni porez (8.5 posto) i kantonalni/općinski. Visina kantonalnog i općinskog poreza ovisi jako o kantonu u kojem stanujete i kreće se od 2 do 6.5 posto.

Comments

comments